Vrijeme: Kako se ponašati za vrijeme toplotnog talasa?

14. 7. 2017

 

Za vas smo pripremili savjete kako da se „nosite“ sa ljetnjim vrućinama.

 

Vrućina je jedna od smetnji koje sa sobom donosi ljeto. Što duže traje, teže podnosimo sve negativne efekte koje „nosi“ sa sobom. Vrućinu ne mogu da izbjegnu ni životinje ni biljke. Ipak, posledice toplotnog talasa možete da ublažite ukoliko preduzmete neke preventivne radnje. Znate li koje su to preventivne radnje?

 

Tokom ljetnjih mjeseci brže vas „stiže“ umor, koncentracija je u padu a vaše reakcije su usporene. Vrućinu posebno teško podnose bolesnici, stariji ljudi, mala djeca kao i gojazne osobe.

 

Vrućina može da izazove ozbiljne zdravstvene probleme. Ukoliko osjetite slabost i da gubite svijest, vrtoglavicu, povrćanje ili glavobolju, potražite medicinsku pomoć.

 

Sledeći savjeti mogu vam pomoći da se lakše nosite sa vrućinom:

  • Tijelo se rashlađuje tako što se znoji. Zbog toga je potrebno da nadoknadite izgubljenu tečnost, i to konzumiranjem vode, čaja, negaziranih ili nezaslađenih napitaka. Zaboravite na alkohol a ograničite unos kafe. Nemojte piti suviše hladne napitke kako ne bi dobili grčeve u stomaku.
  • Konzumirajte laganu hranu. Hranu ne ostavljajte na sobnoj tempraturi, uvijek je čuvajte u frižideru. Posebno pazite na meso, mesne proizvode, jaja i mliječne proizvode. Kod ovih namirnica, posebno na visokim temperaturama, postoji mogućnost razvoja bakterija.
  • Oblačite laganu i prozračnu odjeću, svjetlijih boja koja je izrađenu od pamuka ili lana.
  • Poslove obavljajte rano ujutru ili kasno naveče.
  • Izbjegavajte fizičke radove kao što su košenje travnjaka ili radovi na održavanju kuće.
  • Koristite suncobran i ostala pomagala kako bi se zaštitili od direktne sunčeve svjetlosti
  • Dok ste na otvorenom, potrudite se da budete u hladu.
  • Kasno naveče i rano ujutru prozračite prostorije u kojima boravite.
  • Na prozorima spustite roletne ili ih zamračite kako bi sprečili zagrijavanje prostorije. Ukoliko je potrebno, prosotoriju rashladite klimom.

 

Budite oprezni u automobilu:

  • Prije nego što sjednete u automobil, provjetrite i rashladite unutrašnjost. Dok vozite koristite klimu za rashlađivanje. Nemojte praviti veliku temperaturnu razliku – razlika unutrašnje i spoljnje temperature ne bi trebala da bude velika. Na ovaj način tijelo neće doživjeti temperaturni šok prilikom ulaska/izlaska iz automobila.
  • Ukoliko automobil parkirate na suncu, zaštitite kontrolnu tablu.
  • Djecu i životinje nikada ne ostavljajte same u zatvorenom i zaključanom automobilu.
  • Ukoliko putujete, krenite rano ujutru ili kasno uveče. Tokom putovanja, pravite pauze i osvježite se.

 

Maksimalna preporučena temperaturna razlika iznosi, otprilike, oko 8° C. Razliku u temperaturi može da utiče i na automobilska stakla.

 

Životinje, takođe, teško podnose vrućinu

Domaćim životinjima i kućnim ljubimcima, tokom vrućina,  potrebno je više nego obično vode za piće. Tamo gdje borave životinje može biti još i teža situacija, naročito ukoliko više životinja boravi na jednom mjestu. Potrudite se da im redovno provjetravate prostor gdje borave.

 

Izbjegavajte direktno izlaganje sunčevoj svjetlosti

Tokom ljeta, posebno kada je vedro vrijeme, nivo UV zračenja je visok. Na višim nadmorskim visinama nivo UV zračenje je jači nego na nižim nadmorskim visinama.

 

Kada je vrijednost UV zraka između 7 i 9 izloženost UV zracima je visoka, a ukoliko je vrijednost iznad 10 preporuka je da se ne izlažete suncu u tom periodu.

 

U periodu između 11 i 16 časova izbjegavajte sunce. Pravilno se zaštitite sa odgovarajućom odjećom, naočarima i zaštitnom kremom.

 

Normalno osjetljiva kože, bez zaštite, postaje crvena za 40 minuta, dok osjetljiva koža pocrveni za 20 minuta.

 

Sa vrućinom povećan je i ozon

U ljetnjim mjesecima može da se poveća koncentracija prizemnog ozona u atmosferi. Prizemni ozon je gas koji nastaje pod uticajem sunčeve svjetlosti iz emisije isparljivih organskih jedinjenja (ugljovodonik) i molekula kiseonika.

 

Za starije i fizički aktivne ljude, a posebno kod djece može da se pojavi otežano disanje, stezanje u grudnom košu, kašalj kao i osjećaj peckanja u očima.

 

Povećana koncentracija ozona u vazduhu nema miris. Česta izloženost ozonu može da izazove razne zdravstvene probleme.

 

Koncentracija prizemnog ozona u atmosferi je na maksimalnom nivou u ranim popodnevnm časovima, a najmanja u drugom dijelu noći.

 

Pridržavajte se sledećih savjeta:

  • Da bi izbjegli neželjene efekte ozona na disajne organe,  ne provodite mnogo vremena na otvorenom u popodnevnim satim. Fizičke aktivnosti radite ujutru u naveče.
  • Provjetravajte prostorije u kojma boravite rano ujutru i kasno naveče

 

Posjeta planinama

Na planinu pođite dobro pripremljeni i opremljeni. Neiskusnim i manje fizički spremnim osobama ne preporučuje se posjeta planinama tokom toplih dana. Na put krenite rano ujutru. Ponesite dovoljno tečnosti, najbolje vodu.

 

Nemojte zaboraviti na prirodu

  • Cvijeće, povrće i baštu zalivajte ujutru i nakon zalaska sunca.
  • Ljeti je veći rizik od požara u prirodi, zato ne palite vatru na otvorenom. Ukoliko insistirate da zapalite vatru, uradite to dovoljno daleko od stambenog objekta ili šuma i ponesite sa sobom tečnost. Nakon što ugasite vatru uvjerite se da ste je u potpunosti ugasili.
  • Kada je period toplotnih talasa, nivo vode se smanjuje. U tom periodu izbjegavajte pranje automobila, punjenje bazena i prekomjerno zalijevanje bašte.
  • Voda iz vodovodnog sistema je slabijeg kvaliteta, iz tog razloga je potrebno da je prokuvate prije upotrebe.
Share on Google+