Prijavite se. Besplatno!

Prijavite se za naše savjete za bezbrižan svakodnevni život.

Biciklisti i vozači automobila: Završite sa predrasudama!

14. 10. 2020

Sinergija između vozača i biciklista je presudna.
 

Dejan Gorenc, direktor ultra biciklističke trke oko Slovenije, aktivno se bavi vožnjom bicikla više od 25 godina, i sigurno duže od vožnje automobila. Sa organizacionim timom “Dirke okoli Slovenije”, brine o bezbjednosti biciklista na ruti dugoj više od 1.200 kilometara. Kada je počeo da gleda put kroz šoferšajbnu, a ne samo kroz kormilo bicikla, došao je do ključnog saznanja da nismo sami u saobraćaju. Kaže da su obje perspektive ključne za svakog učesnika u saobraćaju. Da su i vozači i biciklisti svjesniji istih, na putu bi bilo mnogo manje rizičnih situacija.

Priče biciklista, koji većinu dana provode na biciklu, su nevjerovatne. Kada uporedimo vozače automobila i bicikliste, biciklisti su neizmjerno ranjiviji i često plaćaju za bezobrazluk i nepažnju vozača. Ali moramo priznati da ni oni nisu toliko nevini.

Mnoge inovativne kompanije danas nude rješenja koja ponekad spašavaju živote biciklista kada se desi susret sa automobilom. Međutim, one ne nude osnovno rješenje, tj. sinergiju između učesnika u saobraćaju koja dugoročno može spasiti živote. Međutim sinergiju, čiji je važan faktor empatija, moramo pronaći duboko u sebi i održavati je redovno.

Kao biciklista, želio bih da obavijestim vozače automobila o sljedećem:

  1. Biciklisti nisu na putu da bi ometali saobraćaj. Imamo jednako pravo da budemo na putu kao i automobili. U stvari, biciklisti su bili na putevima mnogo prije izuma automobila. I sami bismo više voljeli da vozimo bicikla na rutama koje su bezbjedne i dizajnirane za sporiji saobraćaj.
  2. Kao biciklista često naletim na zamišljene vozače koji drže mobilni telefon u rukama i ne vide me. Tada znam da moram biti spreman na najgore. Na biciklu sam naučio da uvijek nadgledam okolinu i pratim šta se dešava oko mene. Čak sa redovnim pogledima iza leđa, provjeravam šta se dešava iza mene.

    Vozačima preporučujem redovno korišćenje svih retrovizora i predviđanje svih mogućih situacija koje se mogu dogoditi kada ste u blizini bicikliste.

  3. Preticanje biciklista u nepreglednim krivinama i dionicama puta je čest uzrok saobraćajnih nezgoda.  Zato prilikom preticanja, vozači trebaju biti sigurni da ima dovoljno prostora za preticanje i razmisliti da li je preticanje bezbjedno.

    Ako se približava ravan put bez krivina, tada će biti više nego dovoljno prostora za sigurno preticanje biciklista, najbolje je pronaći na radiju opuštajuću muziku i uživati u vožnji. Možda ćete stići na odredište minut kasnije, ali zato bezbjedni i srećni.

  4. Vozite se pored bicikliste (pretičite) na način da vam je bočna sigurnosna udaljenost od bicikla najmanje jedan metar, po mogućnosti metar i po. Nažalost, prečesto se dešava da, iako je traka u suprotnom smjeru prazna, vozač pretiče biciklistu na samo nekoliko centimetara od njegovog lijevog ramena. Može se dogoditi da biciklista tek tada vidi rupu na putu, da je baš u tom trenutku mora izbjeći i zato skrene 20 cm više ulijevo.

  5. Biciklisti na putu su brži nego što mislite, zato nas nemojte forsirati. Ni sa lijeve, ni sa desne, ni sa prednje, ni sa zadnje strane! Koliko puta se dogodi da nestrpljivi vozač opasno pretiče biciklistu na nepreglednom dijelu puta, pa nakon nekoliko stotina metara koči ispred njega i skrene desno. U takvom slučaju, sačekajte deset sekundi i skrenite desno iza bicikliste.

Kao automobilista želio bih da obavijestim sve bicikliste o sljedećem:

  1. Držite se toliko daleko od ivice puta da se i dalje možete odmaknuti od vozača koji voze preblizu.  Ne idite cik-cak cestom ako vam telefon zazvoni u zadnjem džepu. Bezbjedno se zaustavite na odgovarajućem mjestu pored puta i tek onda odgovorite. Uvijek vam ostaje i mogućnost da pozovete kasnije.

    Ni selfiji tokom vožnje po putu punom saobraćaja nisu najprikladniji. Kada ne možete da odolite ovom modernom iskušenju, prvo se uvjerite da ne ometate druge učesnike u saobraćaju.

  2. Bijes u saobraćaju nikada nije donio ništa dobro. Ako mislite da vam je učinjena nepravda, zapišite tablice vozila i pozovite policiju. Ista je odgovorna za rješavanje sukoba koji nastaju između učesnika u saobraćaju. Znam da ponekad nije lako suzdržati se od pokazivanja srednjeg prsta, ali emocije ne bi trebalo da pobjede razum. U pitanju je vaše zdravlje.

  3. Stojeća kolona može biti veoma stresna za automobilistu, posebno ako razmišlja o obavezama koje ga očekuju tog dana. Ako prolazite kao biciklista, uradite to na siguran i promišljen način. Uzmite u obzir mogućnosti da se neka vrata automobila neočekivano otvore ili da vozilo može naglo da krene na drugu traku, jer je vozač već umoran od čekanja.

  4. Budući da je paralelna vožnja biciklom zabranjena, a biciklisti su prisiljeni voziti se u koloni jedan za drugim, preporučujem vam da držite dovoljnu sigurnosnu udaljenost jedni od drugih. Pri preticanju duže kolone biciklista, vozači nemaju prostora za sklanjanje od vozila koja dolaze u suprotnom smjeru, zato nam taj sigurnosni prostor između biciklista omogućava da to učinimo bezbjedno.

  5. Biciklisti bi trebali da budu posebno oprezni kada se voze u gradu, jer je tamo mnogo više učesnika u saobraćaju i zbog toga vidljivost je slabija. Vozači se takođe susrijeću sa nepredvidivim situacijama zbog ograničenog vidnog polja i potrebama za brzom reakcijom na raskrsnicama. Koristite tačan smjer vožnje i kontaktom očima provjerite da su vas automobilisti primjetili na vrijeme.

 

  

Dejan Gorenc je direktor ultra biciklističke trke po Sloveniji i bivši takmičar u brdskom biciklizmu koji ima bogato iskustvo na polju biciklizma.

 

Izvor: Vse bo v redu

Share on Google+