Prijavite se. Besplatno!

Prijavite se za naše savjete za bezbrižan svakodnevni život.

Plesom do zdravlja

13. 3. 2018

Povežite se sami sa sobom, uživajte i spriječite debljinu, depresiju i inkontinenciju!

Živimo u “sjedilačko’’ doba. Fizička aktivnost nedovoljno je zastupljena u svakodnevnom životu. U profesionalnom radu i u slobodno vrijeme - sve se manje krećemo. Živimo ubrzano: nastojimo obaviti što više poslova u što manje vrijeme, pretežno sjedeći. I društvene tendencije sve više smanjuju potrebu za kretanjem (automobili, javni prevoz, radni zadaci uz računar…). Možemo sa punim pravom utvrditi da smo zanemarili fizičku aktivnost. A time i zdravlje, jer naše je tijelo stvoreno za pokret. No, ne mora to nužno biti nametnuti, strogo određeni ponavljajući pokret u teretani ili na sobnom biciklu.

 Zašto ples?

„Vježbanje treba biti inspirativno, a ne samo okretanje pedala dok čitate neki časopis. Časopisi govore o nekome drugome, a ne o vama. Vježbanje bi trebalo biti poput razgovora sa vašim tijelom i duhom, treba biti lično i intimno, a ne dosadno, bolno i repetitivno“ kaže autorka Gabrielle Roth u knjizi „Ispleši svoje molitve“.

Ples je fizička aktivnost, ali ples je i zanos, opuštanje, razigranost.

Tajna čarolije plesa i njegova raskoš leže u njegovoj multidimenzionalnosti. Kroz ples se krećemo, ali i zabavljamo, odličan je kao mehanizam opuštanja i istančan kao umjetnička ekspesija. U plesu je na najljepši mogući način izbalansirana fizička i psihička dobrobit.

Kroz pokret tijela, ritam i ponavljajuće obrasce, ples pozitivno djeluje na psihičko zdravlje. U istom smislu, kao obilježje plesa, djeluje i spontanost odnosno mogućnost kreativnog izražavanja. Ono što nedostaje brojnim drugim oblicima fizičke aktivnosti je upravo spontanost. A spontanost je jedan od uslova psihičkog zdravlja, posebno u današnje vrijeme kada smo bombardovani brojnim nametnutim imperativima i strukturiranom životu čak i kad je fizička aktivnost u pitanju (koja bi velikim dijelom trebala biti spontana, jer je to ono to je prirodno i za naše tijelo i za naš duh).

Ples i istorija

U istorijskom kontekstu poznato je da je ples jedan od najstarijih oblika izražavanja ljudske kreativnosti. Još u neolitsko doba ples je bio izraz duhovnosti, tehnika za izražavanje ljudske svijesti i povezivanje s „božanskim“. Arhetipske motive obrednog plesa nalazimo sačuvane u folklornoj baštini, savremenim plesnim oblicima, ali i društvenim plesovima. Svaka kultura ima svoj način izražavanja kroz ples. Danas je ples fizčka aktivnost, zabava ili umjetnički koncept. Kroz umjetnost, ali i kroz prepuštanje, ples je i danas oblik povezivanja sa samim sobom.

Ples i zdravlje

Uopšteno govoreći, fizička aktivnost podiže nivo serotonina. Međutim, kada vježbanje, odnosno fizička aktivnost postaje i zabava, dobrobiti se višestruko povećavaju: raste samopouzdanje, smanjuje se napetost, poboljšava raspoloženje, pojačava motivacija i podiže nivo energije. Povećava se lučenje serotonina, a smanjuje nivo kortizola (hormona stresa). Kroz pokret tijela, ritam i ponavljajuće obrasce, ples pozitivno djeluje na psihičko zdravlje. U istom smislu, kao obilježje plesa, djeluje i spontanost odnosno mogućnost kreativnog izražavanja.
 

Sa zdravstvenog aspekta, odnosno iz perspektive fizičkog zdravlja, ples rekreativnog i sportskog karaktera može povećati ili vratiti pokretljivost, smanjiti rizik pojave bolesti disajnog, kardiovaskularnog i lokomotornog sistema, utiče na smanjenje masnoće u krvi, utiče na snižavanje povišenog krvnog pritiska, pozitivno utiče na iskorištavanje glukoze (šećera) u našem tijelu. Kroz biohemijske mehanizme uticaja na lučenje kortizola (hormon stresa), ples sprečava i umanjuje stres i jača naš imunitet. Osim toga, povećava tjelesnu snagu i izdržljivost, povećava fleksibilnost zglobova i kičme. Kao i svaka druga fizička aktivnost  može pozitivno djelovati u prevenciji osteoporoze.
 

Ples vrlo efikasno pomaže u borbi protiv depresije, povećava pokretljivost donjeg dijela leđa (posebno latinoamerički plesovi), poboljšava ravnotežu tijela, smanjuje nivo kortizola i pomaže u borbi protiv inkontinencije zbog aktiviranja mišića karlice.
 

Takođe, veoma je dobar alat u borbi protiv debljine, kao i sprečavanju pojave prekomjerne tjelesne težine.

Osim toga, ples povećava fleksibilnost i obim pokreta, oblikuje i učvršćuje tijelo i podiže naše samopouzdanje.
 

Niz studija svjedoči o tome da ples ima višestruke pozitivne efekte na naše zdravlje, odnosno na naše fizičke i kognitivne (misaone) sposobnosti.

Najvažnija pozitivna obilježja plesa:

Dobrobit za tjelesno zdravlje:

  • ritmička aerobna i kardio-vaskularna vježba,
  • razvijanje osjećaja ravnoteže,
  • razvijanje motoričkih sposobnosti,
  • razvijanje osjećaja za koordinaciju,
  • povećanje fleksibilnosti zglobova,
  • povećanje tonusa mišića,
  • povećanje potrošnje energije.

 

Kognitivna i psihička dobrobit:

  • stvaranje podsticaja za bavljenje fizičkom aktivnošću, odnosno sportom
  • smanjenje napetosti i anksioznosti (kroz kreativni pokret)
  • unaprijeđenje kognitivne sposobnosti- učešće u fizičkim aktivnostima    
  • pozitivan efekat na memoriju i koncentraciju
  • unaprijeđenje sekvencijalnog procesa misli
  • povećanje samosvijesti i samopouzdanja
  • poboljšanje kvaliteta sna
  • poboljšanje  raspoloženja
  • pozitivni efekti u borbi protiv depresije

 

Posredna i neposredna uloga u spriječavanju pojave:

  • debljine
  • bolesti lokomotornog sistema
  • bolesti srčano-žilnog sistema
  • šećerne bolesti
  • osteoporoze
  • inkontinencije
  • bolesti disajnog sistema
  • povišenog nivoa šećera i masnoće u krvi
  • depresivnih i anksioznih poremećaja

 

Ples je odličan izbor fizičke aktivnosti jer nam pomaže u savladavanju dvije najkritičnije tačke sa kojima se susrećemo pri obavljanju fizičke aktivnosti u svakodnevnom životu, a to su: motivacija i kontinuiranost obavljanja. Kako ples asocira na zabavu i ležernost, a ne na kruto poštovanje pravila i disciplinu, lakše je savladati početni otpor prema uključivanju fizičke aktivnosti (plesa) u svakodnevni život. Obilježja kao što su: multidimenzionalnost, uživanje u muzici, izražavanje emocija, mogućnost bijega od svakodnevnih obrazaca, pomažu da ne odustanemo od ove fizičke aktivnosti.

Osim toga, ples je prikladan i preporučljiv svim starosnim grupama. Može biti zahtjevan onoliko koliko to sami želimo i koliko nam tijelo dozvoljava. Možemo se izraziti, možemo se prepustiti, možemo uključiti maštu..

Djeca i ples

Većina djece uživa u plesu jer se naprosto – osjećaju dobro! Dječija spontanost kroz ples dolazi do punog izražaja.

Ples može biti i igra i iz tog razloga pogodan je za djecu. Pozitivno utiče na razvoj motoričkih sposobnosti, pokretljivost, ravnotežu, usklađenost tijela i uma. Pozitivno utiče na izgradnju samopouzdanja.

Zabava i muzika dodatni su podsticaj za dječiju kreativnost i način su podsticanja fizičke aktivnosti kod djece.

Muzika kao dio plesa

Poznato je kako muzika pozitivno utiče na ljudsko zdravlje. Opuštajuća muzika, sama za sebe, ima ulogu u savladavanju napetosti. Dinamičnija muzika podstiče raspoloženje i podiže nivo energije. Muzika utiče na puls, ritam disanja, tonus mišića, smanjuje osjećaj boli, utiče na biohemijske procese te na taj način na naše psihičko i fizičko  zdravlje. U kombinaciji sa pokretom tokom plesa, ovi efekti se višestruko pojačavaju. Danas se muzika i individualno koristi u psihoterapijskim procesima i održavanju i unapređenju psihičkog zdravlja. No, u kombinaciji sa plesom postiže se cijelovitost, ali i dodatno poboljšanje dobrog psihičkog osjećaja (pojačano lučenje serotonina i dopamina-hormona sreće).
 

Plesom upoznajemo svoje tijelo, ali i svoje unutrašnje stanje. Možete plesati sve: salsu, tango, jazz dance, klasične plesove, trbušni ples, hip-hop. Plešite sami ili u društvu, kroz organizovane aktivnosti, u svom domu ili na zabavi. Jednostavno: pustite muziku i prepustite se... ima ćete višestruke koristi za zdravlje, a i uživat ćete! Može li bolje?

 

Članak izražava stanovišta autora i ne nužno stavove Lovćen osiguranja AD.

 

Autorka teksta: Ana Puljak, dr. med., spec. javnog zdravstva, vođa Odjeljenja za promociju zdravlja

Ana Puljak, doktorica medicine, specijalista javnog zdravstva, od 2011. godine vodi Odjeljenje za promociju zdravlja u Službi za javno zdravstvo Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar“. Završila je međunarodnu školu promocije zdravlja, te edukaciju za rad sa osobama rizičnog ponašanja. Trenutno je na drugom nivou edukacije iz kognitivno-bihevioralnih terapija. Urednica je e-časopisa za javno zdravstvo „Zdravlje za sve“.

 

Share on Google+