Prijavite se. Besplatno!

Prijavite se za naše savjete za bezbrižan svakodnevni život.

Stajati ili sjediti? Stajati

15. 2. 2016

 

Većina nas posao obavlja sjedeći. To nas navodi da se zapitamo da li će se čovjek razvijati u smjeru homo sjedensa: sjedenje opterećuje skelet toliko da to može biti štetno. Da li ćemo na duže staze postati krivi ljudi, ljudi sa nepodnošljivim bolovima u leđima? O pravilnom sjedenju vjerovatno ste već mnogo puta slušali. Sigurno znate kako je, dok sjedite kičma i do dva puta više opterećena nego dok stojite – čak i ukoliko pravilno sjedite, ne znači da će vaša leđa biti pošteđena. U zadnjih nekoliko godina se pojavio trend ergonomskog projektovanja kancelarija: raditi stojeći. Predstavljamo prednosti i mane sjedenja i stajanja.

 

Koliko vremena možete raditi u sjedećem položaju?

Sati i sati sjedenja za računarom opterećuje različite dijelove našeg tijela. Ukoliko za radnim stolom sjedite sa prekrštenim nogama, sigurno ne znate koliki je to teret za kičmu i koliku joj štetu na taj način činite. Kada osjetite bol u donjem dijelu leđa, već je kasno.Tada je zdravlje već narušeno. Ova bolest je, nećete vjerovati, otkrivena u 18. vijeku i od tada se radi na njenom otklanjanju.

 

Šta se dešava sa organizmom kada sjedite?

Kada sjedite, metabolizam se umiri. Broj kalorija koje se troše je manji, a samim tim se smanjuje proizvodnja enzima koji razgrađuju masnoće. Nakon dva sata sjedenja, dobri holesterol opada za jednu petinu. To znači da ljudi koji posao obavljaju sjedeći imaju dva puta veće šanse da obole od kardiovaskularnih bolesti. Kada duže vrijeme sjedite, mišići leđa, zadnjice i nogu nisu aktivni. Usljed pada mišićne snage, skelet je opterećen i brže se „troši”. Medicinski je dokazano da mišići leđa brže propadaju usljed dugog sjedenja, što povećava zdravstvene probleme. Istraživanja su pokazala da se u sjedećem položaju nivo šećera u krvi povećava. Nažalost, posljedice sjedenja se akumuliraju sporo i ne primjećujemo ih dok ne dođemo u zrele godine. Ukoliko ste u prilici da promijenite izgled radnog mjesta, izmijenite ga tako da posao možete obavljati i stojeći i sjedeći, zavisno od vaših mogućnosti. Ukoliko nemate mogućnost da promijenite izgled radnog mjesta, promijenite sebe. Pojedine poslove, kao što su telefoniranje i čitanje obavljajte u stojećem položaju.

 

Koliko opterećenje tijelo trpi dok stojite?

Čak i dok stojite vi ste aktivni. Vaši mišići rade jer moraju tijelo držati u stojećem položaju kako tijelo ne bi palo na pod.

 

Prilikom dugog stajanja mogu se pojaviti zdravstveni problemi, posebno sa cirkulacijom u nogama, bol u leđima kao i bol u vratu. Veoma je važna i visina radne površine – fizički umor i napetost mišića mogu da se povećaju ukoliko visina radne površine nije dobro podešena.

 

Zato osam sati stojanja dnevno neće u potpunosti imati pozitivan efekat na vase zdravlje. Istina o sjedenju i stojanju je, kao i uvijek negdje između.

 

Koji put je ispravan?

Moderan čovjek, u aktivnom periodu života trebalo bi da se kreće svaki dan, čak i na radnom mjestu. Pogrešno je misliti kako ćete negativne efekte sjedenja u kancelariji poništiti brzim hodom ili intenzivnim trčanjem nakon radnog vremena. Mi ljudi smo stvoreni za kretanje, tako da, pobrinite se za sebe na radnom mjestu. Ustanite! Redovno se istežite, uradite nekoliko vježbi kako bi opustili tijelo. Pauza od 5 minuta je idealna za fizičku aktivnost. Telefonirajte dok stojite. Opustite oči, pogledajte kroz prozor. Sigurno će vam nešto zanimljivo i privlačno zadržati pogled. Lift prepustite drugima a vi koristite stepenice. Prošetajte do kolega u kancelarijama i malo popričajte sa njima, zaposleni više vole živu riječ – dokazano je da to pozitivno utiče na proces rada.

 

Vrijeme je za promjene

Samo pomislite na svoje pretke koji su se mnogo više kretali a manje sjedili. Uprkos napretku medicine, boravku u spa centrima i ostalim pomagalima, način života naših predaka bio je mnogo bolji za zdravlje. Usvojite neke njihove navike. Vrijeme za promjene je sada: ne čekajte da vas bol natjera na promjene. Budite inovativni i više aktivni.

 

Pripremili: Vida Pucelj, spoljni stručni savjetnik Zavarovalnice Triglav i Duša Lindtner, viša stručna saradnica za zdravlje i sigurnost na radu Zavarovalnice Triglav.

 

Članak je objavljen u reviji Naložbenik, decembra 2014.

 

Izvor: vizita.si, www.lisa.si, www.racunalniske-novice.com

 

Share on Google+